De Sacra Liturgia

1. Što je liturgija etimološki:

U prijevodu sa Grčkog liturgija je sastavljena od dva pojma: javno (opće) + djelo (čin).

U antičkoj Grčkoj označavala je javnu službu, ili jednostavno službu.

Religijski označava službu u hramu, kultnu službu Bogu.

U Septuaginti označava službu Bogu.

U Novom Zavjetu liturgija ima tri značenja: služba, starozavjetni svećenički kult, duhovne žrtve.

U post-apostolskoj crkvi „liturgija” se počinje upotrebljavati za kršćansko bogoslužje.

Na kršćanskom Istoku (grčkog jezika), riječ „liturgija” označava kršćansko bogoslužje, a kasnije isključivo euharistijsku službu—tako je sve do danas.

2. Liturgija je: Grana teologije koja se bavi znanstvenim istraživanjem liturgije u svim njezinim oblicima.

Liturg je svećenik, onaj koji vrši liturgiju.

Liturgiolog (liturgičar) je onaj koji proučava i izučava liturgiju (liturgijske čine) kroz (kao) znanstvenu disciplinu.

3. Sacrosanctum Concilium, br. 7:

„…S pravom, dakle, bogoslužje vrijedi kao vršenje Kristove svećeničke službe; u njemu se pomoću osjetilnih znakova označuje i na način svojstven pojedinom znaku udjelotvoruje posvećenje čovjeka, a otajstveno Tijelo Isusa Krista—naime Glava i njezini udovi—vrši cjelokupno javno bogoštovlje. Stoga je svako liturgijsko slavlje kao djelo Krista svećenika i njegova Tijela koje je Crkva—u najizvrsnijem smislu sveto djelo, čijoj djelotvornosti gledom na isti naslov i isti stupanj nije ravno nijedno drugo djelo Crkve.”

4. Cilj liturgije:

Slava Božja (davanje slave Bogu) + Posvećenje (posvećivanje) ljudi (vjernika)

5. Pojmovi: Anafora (nositi natrag, ili podići gore - Božanska liturgija). Anamneza (sjećanje). Epikleza (pozvati k sebi, zazvati). Doksologija (dati (kazati, izreći) slavu Trojedinom Bogu).

6. Koji smisao imaju crkveni obredi?

Postavlja se ozbiljno pitanje koliko danas govore neki znakovi i neke geste koji su prije bili važni. Npr. što danas znače određeni liturgijska odjeća? Koje značenje mogu imati neke geste? Koliko su danas govorljivi i znakoviti tamjan, poklecanja, klanjanja?

7. Bît liturgije: Liturgija kao mjesto i vrijeme susreta Boga s čovjekom, i čovjeka s Bogom također susret čovjeka s čovjekom. Liturgija predstavlja odnos i dijalog. Liturgija možemo predstaviti kao nebo na zemlji. Najbolje slikom zore – dan jest, a ipak još nije. Liturgija sadrži i znak i simbol.

8. Bît liturgije:

Usmjerenost čovjeka prema Danu Gospodnjem. Židovski Šabat (Subota) kasnije (nakon Krista) je postala Nedjelja (Dan Uskrsnuća).

9. Sakramenti: „Sakramenti su djelotvorni znakovi milosti, ustanovljeni od Krista i povjereni Crkvi, po kojima nam se podjeljuje božanski život. Vidljivi obredi kojima se sakramenti slave označuju i ostvaruju milosti vlastite svakomu od njih. Sakramenti donose plod u onih

koji ih primaju s potrebnim raspoloženjem.” (KKC, 1131) Sakramenti: moći koje teku (proističu) iz tijela Kristova.

10. Teologija Sakramenata:

„Sakramenti su djelotvorni znakovi milosti, ustanovljeni od Krista i povjereni Crkvi, po kojima nam se podjeljuje božanski život. Vidljivi obredi kojima se sakramenti slave označuju i ostvaruju milosti vlastite svakomu od njih. Sakramenti donose plod u onih koji ih primaju s potrebnim raspoloženjem.” (KKC, 1131)

Sakramenti: moći koje teku (proističu) iz tijela Kristova.

by Dominis