Globalna vizija čovjeka, čovječanstva i politike _ by Dominis

Što će nam točno donijeti globalizam još nije posve sigurno. Neki zasigurno vide njegove dobre strane, a drugi ga vide kao posve negativnu pojavu. Globalizacija kao pojava po nekima vuče korijene još iz 16. stoljeća. Iz vremena kad je nastao kolonijalizam. Neki opet smatraju da je ta pojava prvi put viđena u doba stvaranja međunarodnih koncerna. A možda smo najbliže istini kada kažemo da je globalizam kao pojava nastao zajedno sa slobodnim tržištem u 19. stoljeću.

Za nas je to nebitno. Svakako možemo, jer to vidimo u vlastitom životu, posvjedočiti da nas je Internet globalno povezao. Naravno Internet je, treba i to reći, glavno sredstvo anti-globalista ali i općenito najbolje sredstvo za globalno širenje svih mogućih ideja. Tako se globalizam i anti-globalizam služe istim sredstvima za promoviranje svojih ideja.

Jedna svjetska vlada

A sad zamislite da učinimo eksperiment i globalizam stavimo u službu socijalne jednakosti tako „da dobra, koja je Bog stvorio za sve, podjednako pripadaju svima, prema načelima pravde i ljubavi. (Papa Pio XII. - Sertum laetitiae)“ Mnogi se užasavaju na sami spomen jedne svjetske vlade koja bi jedina mogla biti sigurna slamka spasa za čovječanstvo i osobno mislim da ako želimo preživjeti do toga mora doći. Ovako rascjepkani svi se brinu samo o sebi i svojima. Jedna svjetska vlada u kojoj bi bili zastupljeni svi narodi svijeta možda bi zbilja mogla sprovesti jednakost u djelo. U ovom presudnom trenutku povijesti silno je potrebno zajedništvo, zajedničko djelovanje sviju. (Usp. Sv. papa Pavao VI. – Populorum Progressio) 

Nemojte se bojati jedne svjetske vlade u kojoj bi vladao parlament sastavljen od nekoliko tisuća zastupnika izabranih iz svih naroda, po pravednoj stopi u koju bi sigurno bilo ukalkuliran broj stanovnika i ekonomski razvoj svake pojedine zemlje, ali ne bi se biralo po narodnosti nego po kvalitetama svakog pojedinog kandidata, i u kojem bi vladalo načelo mira, ljubavi i solidarnosti. Ali čitavo čovječanstvo bi moralo pristati na novu paradigmu, a odbaciti sadašnje ili neke prošle ideje. Na početku procesa koji jedini može jamčiti preživljavanje svih naroda, i općenito čovječanstva, mora stajati promijenjeno ljudsko srce. Možda s današnjeg gledišta ovo zvuči naivno. Kad vidimo kako se ponašaju vođe pojedinih država. Ali sutra… Već sutra se sve može promijeniti. Charlie Chaplin je u proročkom filmu „Veliki diktator“ izrekao ove riječi: „Onima koji me mogu čuti kažem – nemojte očajavati. Bijeda koja je sad nad nama je samo prolazna pohlepa – gorčina ljudi koji se boje ljudskog napretka. Mržnja ljudi će proći, diktatori će umrijeti i moć koju su uzeli od ljudi će se ljudima vratiti.“

Globalna vizija pojedinca

Svaki „čovjek ima pravo na život, na tjelesnu nepovredivost, na sredstva prikladna za častan život: to su naročito hrana, odjeća, stan, počinak, liječenje i, na kraju, neophodne službe što ih država ima pružiti pojedincu. (Sv. papa Ivan XXIII. - Pacem in Terris)“ Jer za čovječanstvo to jest za sve nas je „univerzalna solidarnost koja je činjenica, za nas je (bi trebala biti op. ur.) ne samo dobrobit nego i dužnost. (P.P., 17)“ Ne više narodi, ne čak ni čovječanstvo kao cjelina, već svaki pojedinac kao zasebni dio tog čovječanstva mora biti vrednovan po principu pravednosti i solidarnosti.

Globalna vizija solidarnosti

Nadalje, „poduzmite da se ostvari takva pravedna i trajna raspodjela, vidjet ćete da će svaki narod, makar raspolagao i manjim dobrima, pomalo postati i biti ekonomski zdrav. (Pio XII. - Radio poruka na Duhove)“ Nije riječ o davanju milostinje niti oduzimanju bogatima da bi dali siromašnima jer „zar dopušta pravednost da netko ima i uživa ono na čemu se drugi mučio? Kao što učinci prate onaj uzrok koji ih je proizveo, tako je pravedno da plod rada pripada onima koji su uložili trud. (Papa Lav XIII. – Rerum novarum)“ Ne nije o tome riječ već hajdemo na pravedan način učiniti siromašne narode da svojim radom i zalaganjem postanu bogatiji.

 

Globalni mir

Ovdje nije samo riječ o socijalnim nejednakostima već i o mnogim drugim segmentima na koje globalizam može utjecati, a to je u prvom redu mir na Zemlji. Uništavanje svog nuklearnog oružja. Općenito odbacivanje nasilnog rješavanja sukoba. Prisjetimo se riječi Alberta Einsteina koji je jednom rekao: „Ratovi će prestati kada se ljudi odbiju boriti u njima.“ Tek tada. A papa Pio XII. dobacuje: „Mirom ne gubimo ništa. Ratom možemo sve izgubiti.“

Više direktne demokracije

To nas može dovesti do drugog dobra koje sam nekad nazivao Novom demokracijom, a to je ukratko rečeno neki oblik direktne demokracije. Odnosno, bar nešto direktnije od ove. To bi bila demokracija u kojoj globalna masa participira u vlasti na primjeren način. Internet kao sveopća mreža to lako može omogućiti. Tako da političari uglavnom ne bi imali previše udjela u svojim odlukama već postaju samo birokrati koji glasuju po volji većine. Kako je to moguće izvesti u jednom gradu, u jednoj državi, tako je moguće to izvesti i globalno. 

Globalna etika i moral

Globalno postoji konsenzus o nekim pitanjima morala i etike. Poput pitanja „osuđivanja ubojstva, mučenja, silovanja… Bez moralnog dijaloga na svjetskoj razini nema mnogo uspjeha u stvaranju globalne etike i morala. (Dr. Josip Sabol)“ To može biti dobra okosnica za stvaranje sveopćeg globalnog društva, dijalog stoji na prvom mjestu. Moral i etika koji su uneseni u Opću deklaraciju o ljudskim pravima mogu biti izvor zajedništva i solidarnosti. Deklaracija započinje riječima: „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.“ Samo ova rečenica je dovoljna da se na njoj sagradi društvo jednakih i bitnih vrijednosti.

Zaključak

Možda zbilja možemo drugačije, možda zbilja još uvijek možemo spasiti čovječanstvo od kataklizme. Današnji političari kao da nemaju snage za ovakve promjene. No doći će neki drugi ljudi. Već nastaju u utrobi čovječanstva neke nove generacije mladih ljudi koji će imati snagu promijeniti svijet. Generacije odgojene u duhu globalne solidarnosti. Generacije stasale zajedno s sveopćom internetskom mrežom na kojoj više ne postoje bitne razlike među ljudima. Duboko se nadam da će ih svijet znati prepoznati, a oni će znati stvoriti društvo na zdravim temeljima sveopćeg bratstva. To je za sada samo san, ali nove generacije stasaju, sve postaje moguće.

by Dominis